Marijin Grad in Gornji Podgradci (Gradiška) – Previous Knowledge and New Results
DOI:
https://doi.org/10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.54-145Keywords:
Medieval Bosnia, Medieval Hungary, Kozara, fortification, churchAbstract
In this paper we have tried to take a look at all the available date regarding the site Marijin grad in Gornji Podgradci near Gradiška. Focus was on the assembling all the previous research results and combining them with new data acquired in past few years, giving a new overview of the site. The information gathered about site Marijin grad and the other sites in its vicinity show us that all of them can be dated in the same medieval period, and that were probably functioning as one complex. Understanding of this site, and also, it’s vicinity would make an important progress towards having a better knowledge of medieval period in northwestern Bosnia, and a bordering zone between Bosnia and Hungary.
Downloads
References
Списак скраћеница
AlBiH Ćović, B. (ur.), Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, tom 2, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988.
Историјски извори
Arnold, I. / Imre, N. / Dezső, V. 1880, Codex diplomaticus partius hungaricus (Hazai okmányár), tomus VII, A Magyar T. akademia pártolása mellett, Budapestini 1880.
Buturac, J. 1984, Popis župa zagrebačke biskupije 1334. i 1501. godine, Starine Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti, knjiga 59, Zagreb 1984, 43-73.
Isthvánffy, N. 1758, Historia regni Hungariae post obitum glorisissimi Mathiae Corvini regis, Viennae 1758.
Kukuljević, I. 1862, Jura regni Croatiae, Dalmatiae & Slavoniae, pars I, Zagrabie 1862.
Miklosich, F. 1858, Monumenta Serbica spectancia historiam Serbiae, Bosnae, Ragusii, Viennae 1858.
Smičiklas, T. 1908, Codex diplomaticus regni Croatie, Dalamitiae et Slavoniae, vol VI., Jugoslovenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1908.
Smičiklas, T. 1912, Codex diplomaticus regni Croatie, Dalamitiae et Slavoniae, vol X., Jugoslovenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1912.
Smičiklas, T. 1916, Codex diplomaticus regni Croatie, Dalamitiae et Slavoniae, vol XIV., Jugoslovenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1916.
Thalloczy, L. / Barabás, S. 1987, Codex diplomaticus comitum de Blagay, Monumenta Hungariae Historica, Budapest 1897.
Thalloczy, L. / Horváth, S. 1912, Codex diplomaticus partium regio Hungariae adnexarum (comitatuum: Dubicza, Orbász et Szana (1244–1710)), Monumenta Hungariae Historica, Budapest 1912.
Thalloczy, L. 1914, Studien zur Geschichte Bosniens und Serbiens im Mittelalter, München / Leipzig 1914.
Fejér, G. 1829–1844, Codex diplomaticus Hungariae ecclesiasticus ac civilis, tt. I-XII, Budae 1829–1844.
Wenzel, G. 1869, Codex diplomaticus Arpadianus continuatus, vol. VII, Monumenta Hungariae Historica, Pest 1869.
Wenzel, G. 1873, Codex diplomaticus Arpadianus continuatus, vol. XI, Monumenta Hungariae Historica, Pest 1873.
Wenzel, G. 1876, Acta extera (Magyar diplomacziai emlekek az Anjoukorbol) III, A Magyar Tudomanios akademia, Budapest 1876.
Anđelić, P. 1980, Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara u Milima (Arnautovići) kod Visokog, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu 34, Sarajevo 1980, 183-247.
Bilogrivić, N. 1936, Sredovječni grad Vrbaška i kraj pod njim – O stogodišnjici župe Bosanska Gradiška (1837.–1937.), Napredak – Hrvatski narodni kalendar, Sarajevo 1936, 179-194.
Bilogrivić, N. 1998, Katolička crkva na području današnje banjalučke biskupije do invazije Turaka – topološke i povijesne crtice, Vrhbosanska katolička teologija, Sarajevo 1998.
Благојевић, М. 1995, Северна граница босанске државе у XIV веку, у: Терзић, С. (ур.) Босна и Херцеговина од средњег века до новијег времена, Историјски институт САНУ, Православна реч, Београд 1995.
Bunčić, M. 2010, Naseobinski pokazatelji kasnog srednjeg vijeka zagrebačkog nalazišta Stenjevac, Vjesnik arheološkog muzeja u Zagrebu 43 (3), Zagreb 2010, 69-110.
Graljuk, B. 2018, Romaničko i gotičko sakralno graditeljstvo na području Pounja i Povrbasja, u: Piplović, F. (ur.) Dubički arhiđakonat u razvijenom srednjem vijeku i njegovi tragovi kroz kasnija stoljeća, Banjalučka biskupija, Europska akademija u Banjoj Luci, Banja Luka 2018, 145-212.
Đurđević, M. 1982, Vrbaška, Gornji Podgradci, Bosanska Gradiška – srednjevekovni grad, Arheološki pregled 23, Beograd 1982, 146-148.
Ђурђевић, М. 2008, Подручје Градишке у свјетлу археолошких истраживања, у: Михаљчић Р. (ур.) Историја Босанске Градишке и њене околине, Општина Градишка, Градишка 2008, 129-136.
Engel, P. 1998, Neki problemi bosansko-mađarskih odnosa, Zbornik odsjeka za povjesne znanosti Zavoda za povjesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 16, Zagreb 1998, 57-72.
Žeravica, L. / Žeravica, Z. 1974, Arheološka nalazišta u okolini Bosanske Gradiške, Zbornik krajiških muzeja 6, Banja Luka 1974, 215-234.
Зечевић, Е. 2006, Накит Новог Брда, Народни музеј у Београду, Београд 2006.
Kekez, H. 2011, Plemićki rod Babonjića do kraja 14. stoljeća (doktorska disertacija), Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 2011.
Kokalj, Ž. / Hesse, R. / Mulahusić, A. 2018, Vizuelizacija rasterskih podataka laserskog skeniranja iz zraka, Založba Zgodovina in poslanstvo, Ljubljana 2018.
Krznar, S. / Hajdu, T. 2020, Kasnosrednjovjekovna i ranonovovjekovna populacija iz Ivankova, istočna Hrvatska: rezultati (bio)arheološke analize, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 37, Zagreb 2020, 165-194.
Лукић, С. / Вујиновић, Б. / Јанковић, М. 2020, Сакрална архитектура бањалучке епархије – На њеном садашњем простору од миланског едикта до краја средњег вијека, Архив Републике Српске, Бања Лука 2020.
Мргић-Радојчић, Ј. 2002, Доњи Краји – Крајина средњовјековне Босне, Филозофски факултет Београд, Београд 2002.
Пелидија, Е. 2008, Градишка и њена околина од 1535. до краја XVIII вијека, у: Михаљчић Р. (ур.) Историја Босанске Градишке и њене околине, Општина Градишка, Градишка 2008, 137-158.
Periša, D. 2005, Pejo Ćošković, Susret sa zagubljenom prošlošću, recenzija, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 22, Zagreb 2005, 199-216.
Rački, F. 1881, Hrvatska prije XII vieka: glede na zemljišni obseg i narod, Rad Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti 56, Zagreb 1881, 63-140.
Sedić, G. 1982, Banjaluka i okolica na nekim kartama od XVI–XVIII vijeka, Istorijski zbornik 3, Banja Luka 1982, 167-178.
Sijarić, M. 2001, Kasnosrednjovjekovne mamuze iz zbirke Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegocine u Sarajevu 48–49, Sarajevo 2001, 300-346.
Симоновић, Г. 1997, Средњовјековна земљана утврђења у околици Босанске Градишке, Гласник српског археолошког друштва 13, Београд 1997, 191-210.
Thalloczy, L. 1916, Povijest (banovine, grada i varoši) Jajca: 1450–1527, Tiskar krunske Zemaljske tiskare, Zagreb 1916.
Ćošković, P. 2001, Susret sa zagubljenom poviješću – Područje Bosanske Gradiške u razvijenom srednjem vijeku, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb 2001.
Hόman, B. 1940, Geschichte des ungarischen Mittelalters I, de Gruyter & Co, Berlin 1940.
Čović, B. (ur.) 1988, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine tom 2, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988.
Šišić, F. 1903, Studije iz bosanske historije, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini XV, Sarajevo 1903, 320-349.
Downloads
Published
Issue
Section
License
Copyright (c) 2025 Dušan Kojić
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.
