Novo ruho za novo doba: Grob iz finalnog bronzanog doba sa Greblja u Mravićima, sjeverna Bosna
##doi.readerDisplayName##:
https://doi.org/10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.53-187Ključne riječi:
Northern Bosnia, Final Bronze Age, female grave, status, chance finds, bronze costume jewelrySažetak
Period finalnog bronzanog doba (Ha B period) može se smatrati izrazito dinamičnim razdobljem, s raznolikim interakcijama i intenzivnim komunikacijama između zajednica prisutnih u regiji. Materijalna zaostavština ovog perioda poprima osobene forme kroz najrazličitije tehnologije i materijale koji su proizvod ljudske inventivnosti, mobilnosti, ekonomskih i društvenih odnosa te, konačno, ekoloških uslova koje nudi krajolik sjeverne Bosne. Po prvi put u grobovima imamo jasno prepoznatu socijalnu stratifikaciju i izdvajanje bogatih, prvenstveno ženskih, grobova u cjelokupnoj pogrebnoj praksi. U posljednjih nekoliko decenija napravljen je znatan iskorak u publikovanju i interpretaciji arheološke baštine iz ovog razdoblja. U prilog tome ide i prezentacija novopublikovanog groba iz Mravića. Okolnosti pronalaska diktiraju i arheološku interpretaciju. Grob je evidentiran na prostoru koji je u lokalnoj toponimiji poznat pod nazivom Greblje nadomak sela Mravići oko 6 km južno od Doboja, nizvodno uz rijeku Bosnu. To je široki plato koji je sa južne strane strmo odsječen od ostatka terena, ostale strane su pristupačne sa blagim padom terena prema sjeveru i istoku. Prilikom izvođenja radova na nivelaciji terena 2022. godine za potrebe poljoprivrednih radova skinut je znatan dio površinskog sloja. Radovi su oštetili veći dio skeleta i grobnu konstrukciju, a sakupljeni materijal predat je nadležnom Muzeju u Tešnju. Zaštitna iskopavanja obavljena su na manjem preostalom dijelu groba. Na svega 10 cm ispod površine otkriveni su ostaci funerarnog odra od lomljenog kamena, širine 60 cm i očuvane dužine do 80 cm. Od skeleta evidentirane su samo porozne duge kosti krajnjih donjih ekstremiteta. Skelet je ležao u opruženom položaju orijentisan istok–zapad sa glavom na zapadu. Ostatak grobne konstrukcije je uništen i nije moguće utvrditi tačan raspored grobnog inventara. Mikropozicija na kojoj je grob otkriven nesumnjivo je povezana sa obližnjom Gradinom u Mravićima i arheološkim slojevima koji su zabilježeni na ovoj lokaciji. Od ovog naseobinskog kompleksa udaljen je 300 m na zapad i dijeli ga samo široka udolina. Gradina u Mravićima locirana je na dominantnom uzvišenju, koje se okomito uzdiže iznad lijeve obale rijeke Bosne. Prostrani plato sa strmim stranama imao je odličnu stratešku poziciju i vizuelnu poveznicu sa ostalim gradinskim naseljima, poput onoga na Crkvini pri ušću Usore u Bosnu. Također, prelaz preko rijeke omogućavao je i prirodni gaz. Dosadašnja arheološka istraživanja pokazala su da je Gradina naseljena u znatnom vremenskom periodu od kasnog neolita do ranovizantijskog perioda, dok je u srednjem vijeku formirana velika nekropola.
##plugins.themes.default.displayStats.downloads##
##submission.citations##
Armbruster, B. R. 2013, Gold and Gold Working of the Bronze Age, u: Fokkens, H. / Harding, A. (ur.), The Oxford Handbook of the European Bronze Age, Oxford University Press, Oxford 2013, 454–468.
Benac, A. 1954, Novi prehistoriski nalazi iz Bosne i Hercegovine, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu 9 (n. s.), Sarajevo 1954, 163–171.
Benac, A. / Čović, B. 1957, Glasinac, Dio 2, Željezno doba, Zemaljski muzej u Sarajevu, Sarajevo 1957.
Benac, A. 1967, Kameni kalupi sa Pivnice, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu 21/22 (n.s.), Sarajevo 1967, 155–160.
Betz, O. 1995, Considerations on the real and the symbolic value of gold, u: Morteani, G. / Northover, J. P. (ur.), Prehistoric Gold in Europe: mines, metallurgy and manufacture, Kluwer Academic Publishers, Dordrecht / Boston / London 1995, 19–28.
Blečić Kavur, M. / Powell, W. / Jašarević, A. 2019, Ostava iz Cvrtkovaca u kontekstu potencijala kasnobrončanodobnih ostava, Godišnjak CBI 48, Sarajevo 2019, 103–124.
Bianco Peroni, V. 1979, I rasoi nell’Italia continentale, Prähistorischen Bronzefunde VIII/2, München 1979.
Čović, B. 1957, Nekoliko manjih preistoriskih nalaza iz Bosne i Hercegovine, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XII (n. s.), Sarajevo 1957, 241–255.
Čović, B. 1958, Barice – Nekropola kasnog bronzanog doba kod Gračanice, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XIII (n. s.), Sarajevo 1958, 77–96.
Čović, B. 1965, Uvod u stratigrafiju i hronologiju praistorijskih gradina u Bosni, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XX (n. s.), Sarajevo 1965, 27–145.
Čović, B. 1965a, Novi nalazi sa nekropole „Gradac“ u Sokocu i neka pitanja glasinačke hronologije, ČGT VI, Tuzla 1965, 57–82.
Čović, B. 1966, Praistorijska nekropola “Petkovo Brdo” u Radosavskoj, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu 21 (n. s.), Sarajevo 1966, 161–167.
Čović, B. 1974, Nekoliko manjih praistorijskih nalaza iz Hercegovine, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XXIX (n. s.), Sarajevo 1976, 281–288.
Čović, B. 1987, Glasinačka kultura, u: Benac, A. (ur.), Praistorija jugoslavenskih zemalja V – Željezno doba, Svjetlost / Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1987, 575–643.
Čović, B. 1987a, Srednjobosanska grupa, u: Benac, A. (ur.), Praistorija jugoslavenskih zemalja V – Željezno doba, Svjetlost / Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1987, 481–530.
Dizdar, M. 2002, Željezno doba, u: Jozić, S. (ur.), Iz kolijevke rimskih careva – Vinkovci u svijetu arheologije, Gradski muzej Vinkovci / Arheološki muzej u Zagrebu, Vinkovci / Zagreb 2002, 39–48.
Dragičević, T. 1897, Nahođaji iz broncanog i bakrenog doba, Glasnik Zemaljskog muzeja 9/3, Sarajevo 1897, 479–481.
Gabrovec, S. 1970, Dvozankaste ločne fibule, Godišnjak CBI 8/6, Sarajevo 1970, 5–44.
Gavranović, M. 2007, Eine dreischleifige Bogenfibel mit dreieckiger Fußplatte aus Bosnien, Arheološki vestnik 58, Ljubljana 2007, 157–166.
Gavranović, M. 2011, Die Spätbronze- und Früheisenzeit in Bosnien, Universitätsforschungen zur Prähistorischen Archäologie 195, Verlag Dr. Rudolf Habelt, Bonn 2011.
Gavranović, M. / Sejfuli, A. 2015, Unpublizierte Bronzefunde aus dem Lašvatal in Zentralbosnien, Godišnjak CBI 44, Sarajevo 2015, 67–94.
Gavranović, M. / Jašarević, A. 2016, Neue Funde der Spätbronzezeit aus Nordbosnien, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 33, Zagreb 2016, 89–132.
Gavranović, M. 2016, Ladies first? Frauenbestattungen der späten Bronze- und frühen Eisenzeit aus Bosnien – Chronologie und kulturelle Zugehörigkeit, u: Sîrbu, V. / Jevtić, M. / Dmitrović, K. / Ljuština, M. (ur.), Funerary practices during the Bronze and Iron Ages in Central and Southeast Europe: proceedings of the 14th International Colloquium of Funerary Archaeology in Čačak, 24th–27th September 2015, Faculty of Philosophy / National Museum, Belgrade / Čačak 2016, 91–108.
Gavranović, M., Mehofer, M. 2016, Local forms and regional distributions. Metallurgical analysis of Late Bronze Age objects from Bosnia, Archaeologia Austriaca 100, Vienna 2016, 87–107.
Gavranović, M. 2017, Überregionale Netzwerke und lokale Distribution. Verteilungsmuster einiger Bronzeobjekte im westlichen Balkan während der jüngeren und späten Urnenfelderzeit, u: Ložnjak Dizdar, D. / Dizdar, M. (ur.), The Late Urnfeld Culture between the Eastern Alps and the Danube: proceedings of the international conference in Zagreb, November 7–8, 2013, Institut za arheologiju, Zagreb 2017, 109–124.
Gavranović, M. 2020, Late Bronze Age Geometric Decoration in the Western Balkans – Style and Status, u: Maran, J. / Băjenaru, R. / Ailincăi, S.-C. / Popescu, A.-D. / Hansen, S. (ur.), Objects, Ideas and Travelers Contacts between the Balkans, the Aegean and Western Anatolia during the Bronze and Early Iron Age, Universitätsforschungen zur prähistorischen Archäologie, Institut für Ur- und Frühgeschichte der Universität Heidelberg, Verlag Dr. Rudolf Habelt GmbH, Bonn 2020, 431–446.
Gavranović, M. 2021, Trouble in Transition – the End of the Late Bronze and the Beginning of the Early Iron Age in the Western and Central Balkans, u: Kaiser, E. / Schier, W. (ur.), Time and Materiality. Periodization and Regional Chronologies at the Transition from Bronze to Iron Age in Eurasia (1200–600 BCE), Prähistorische Archäologie in Südosteuropa, B. 31, Verlag Marie Leidorf GmbH, Rahden/Westf. 2021, 383–401.
Gavranović, M. / Mehofer, M. / Kapuran, A. / Koledin, J. / Mitrović, J. / Papazovska, A. / Pravidur, A. / Đorđević, A. / Jacanović, D. 2022, Emergence of monopoly – Copper exchange networks during the Late Bronze Age in the western and central Balkans, PLoS ONE 17 (3), 1–36.
Harding, A. 2008, Razors and male identity in the Bronze Age, u: Verse. F. / Knoche, B. / Graefe, J. / Hohlbein, M. / Schierhold, K. / Siemann, C. / Uckelmann, M. / Woltermann, G. (ur.), Durch die Zeiten...: Festschrift für Albrecht Jockenhövel zum 65. Geburtstag, Verlag Marie Leidorf GmbH, Rahden/Westf. 2008, 191–196.
Jamaković, O. 2011, Kraj bronzanog i početak željeznog doba na prostoru sjeverozapadne Bosne, Godišnjak CBI 40, Sarajevo 2011, 91–131.
Jašarević, A. 2017, Zaboravljeni grobovi iz Donje Doline, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Arheologija, n. s. 54, Sarajevo 2017, 7–30.
Jašarević, A. 2018, Arheološki naseobinski kompleks na Griču, Tešanj, u: Jašarević, A. / Prnjavorac, E. (ur.), Grad u Bronzi, Tešanj 2018, 16–57.
Jašarević, A. 2020, Igla kao forma specifične materijalne kulture s kraja bronzanog i početka željeznog doba sjeverne Bosne, Acta Illyrica 4, Sarajevo 2020, 49–66.
Jašarević, A. 2022, Lipac – nalazi iz grobova finalnog bronzanog doba sjeverne Bosne, Godišnjak CBI 51, Sarajevo 2022, 65–84.
König, P. 2004, Spätbronzezeitliche Hortfunde aus Bosnien und der Herzegowina, Prähistorische Bronzefunde XX/11, Stuttgart 2004.
Lehrberger, G. 1995, The gold deposits of Europe: An overview of the possible metal sources for prehistoric gold objects, u: Morteani, G. / Northover, J. P. (ur.), Prehistoric Gold in Europe: mines, metallurgy and manufacture, Kluwer Academic Publishers, Dordrecht / Boston / London 1995, 115–144.
Leshtakov, L. 2015, Typology and Chronology of Late Bronze Age and Early Iron Age Bronze Socketed Spearheads in Southeastern Europe, Ars et Technica Explicatus, Sofia 2015.
Ložnjak Dizdar, D. 2009. Grobovi uglednica mlađe faze kulture polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj. Prilog poznavanju ženske nošnje kasnog brončanog doba na prostoru južne Panonije, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 42, Zagreb 2009, 157–182.
Marić, Z. 1964, Donja Dolina, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu 19 (n. s.), Sarajevo 1964, 5–83.
Metzner-Nebelsick, C. 2002, Der “Thrako–Kimmerische” Formenkreis aus der Sicht der Urnenfelder- und Hallstattzeit im südöstlichen Pannonien, Marie Leidorf GmbH, Rahden/ Westf. 2002.
Meller, H. 2014, Die neolithischen und bronzezeitlichen Goldfunde Mitteldeutschlands – Eine Übersicht, u: Meller, H. / Risch, R. / Pernicka, E. (ur.), Metalle der Macht – Frühes Gold und Silber / Metals of power – Early gold and silver, 6. Mitteldeutscher Archäologentag, 17.–19. Oktober 2013 in Halle (Saale), Tagungendes des Landesmuseums für Vorgeschichte Halle 11 (2), Landesmuseum für Vorgeschichte, Halle (Saale) 2014, 611–716.
Milošević, A. 2017, Arheologija Sinjskoga polja, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split 2017.
Nikolić, V. 1962, Nekoliko predmeta bakarnog i bronzanog doba iz sjeverozapadne Bosne, Zbornik krajiških muzeja I, Banja Luka 1962, 62–79.
Pabst, S. 2020, Late Bronze Age and Early Iron Age Central Dalmatia in the Sphere of Interaction between the Carpathian Basin, the Apennine Peninsula and the Aegea, u: Gavranović, M. / Heilmann, D. / Kapuran, A. / Verčík, M. (ur.), Spheres of Interaction Contacts and Relationships between the Balkans and Adjacent Regions in the Late Bronze / Iron Age (13th–5th Centuries BCE), Rahden/Westf., Leidorf 2020, 75–93.
Pankau, C. 2024, Die Zeremonialwagen der späten Bronzezeit in Europa, Universitätsforschungen zur prähistorischen Archäologie, Band 395, Verlag Dr. Rudolf Habelt GmbH, Bonn 2024.
Pare, C. 1998, Beiträge zum Übergang von der Bronze-zur Eisenzeit in Mitteleuropa. Teil I: Grundzüge der Chronologie im östlichen Mitteleuropa (11.–8. Jahrhundert v. Chr.), Jahrbuch des Römisch-Germanischen Zentralmuseums Mainz 45 (1), Mainz 1998, 293–433.
Pare, C. 2004, Die Wagen der Bronzezeit in Mitteleuropa, u: Fansa, M. / Burmeister, S. (ur.), Rad und Wagen. Der Ursprung einer Innovation Wagen im Vorderen Orient und Europa, Mainz 2004, 355–372.
Pernicka, E. 2014, Possibilities and limitations of provenance studies of ancient silver and gold, u: Meller, H. / Risch, R. / Pernicka, E. (ur.), Metalle der Macht – Frühes Gold und Silber / Metals of power – Early gold and silver, 6. Mitteldeutscher Archäologentag, 17.–19. Oktober 2013 in Halle (Saale), Tagungendes des Landesmuseums für Vorgeschichte Halle 11 (2), Landesmuseum für Vorgeschichte, Halle (Saale) 2014, 153–164.
Ramović, M. 1999, Nalazišta ruda zlata, bakra, kalaja, željeza, srebra, olova, žive, antimona i arsena u SR BiH, u: Kulović, H. (ur.), Radovi sa Simpozijuma Rudarstvo i metalurgija Bosne i Hercegovine od prahistorije do početka XX vijeka, (Zenica, 8–11. XI 1973), Muzej grada Zenice, Zenica 1999, 9–20.
Raunig, B. 1982, Grob ranog željeznog doba iz Ostrožca kod Cazina, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu 37 (n. s.), Sarajevo 1982, 1–14.
Salaš, M. 2005, Bronzové depoty: střední až pozdní doby bronzové na Moravě a ve Slezku, Moravské zemské muzeum, Brno 2005.
Stare, F. 1957, Polmesečne britve iz Jugoslavije, Arheološki vestnik 8, Ljubljana 1957, 204–222.
Stare, V. 1973, Kultne palice iz Šmarjete, Arheološki vestnik 24, Ljubljana 1973, 730–739.
Tecco Hvala, S. 2012, Magdalenska gora: družbena struktura in grobni rituali železnodobne skupnosti / Magdalenska gora: social structure and burial rites of the Iron Age community, Opera Instituti Archaeologici Sloveniae 26, Inštitut za arheologijo ZRC SAZU, Založba ZRC, Ljubljana 2012.
Teržan, B. 1987, The Early Iron Age chronology of the Central Balkans, Archaeologia Iugoslavica XXIV, Belgrade 1987, 7–27.
Teržan, B. 1990, Starešja železna doba na Slovenskem Štajerskem / The Early Iron Age in Slovenian Styria, Katalogi in monografije 25, Narodni muzej Ljubljana, Ljubljana 1990.
Teržan, B. 2016a, Fibule / Fibule, u: B. Teržan / E. Borgna / P. Turk (ur.), Depo iz Mušje jame pri Škocjanu na Krasu: depojske najdbe bronaste in železne dobe na Slovenskem III / Il ripostiglio della Grotta delle Mosche presso San Canziano del Carso: ripostigli delle età del bronzo e del ferro in Slovenia III, Narodni muzej Slovenije, Katalogi in monografije 42, Ljubljana 2016, 233–268.
Teržan, B. 2016b, Okrasne plošče – falere in gumbi, u: B. Teržan / E. Borgna / P. Turk (ur.), Depo iz Mušje jame pri Škocjanu na Krasu: depojske najdbe bronaste in železne dobe na Slovenskem III / Il ripostiglio della Grotta delle Mosche presso San Canziano del Carso: ripostigli delle età del bronzo e del ferro in Slovenia III, Narodni muzej Slovenije, Katalogi in monografije 42, Ljubljana 2016, 285–299.
Teßmann, B. 2004, Grabhügel 30 aus Rusanovići. Untersuchungen zu Kontakten zwischen der Glasinac Hochebene und dem westlichen japodischen Raum (Lika-Hochebene), Godišnjak CBI 33, Sarajevo 2004, 139–183.Tarbay, G. 2014, Late Bronze Age depot from the foothills of the Pilis Mountains, Dissertationes Archaeologicae 2, Budapest 2014, 179–298.
Tomas, T. 2023, Rezultati istraživanja prapovijesne kamene gomile u Drinovcima s posebnim osvrtom na zlatne nalaze / The results of the excavations at the prehistoric stone mound in Drinovci with a special focus on gold finds, Prilozi instituta za arheologiju u Zagrebu 40 (1), Zagreb 2023, 41–73.
Treherne, P. 1995, The warrior’s beauty: the masculine body and self-identity in Bronze-Age Europe, Journal of European archaeology 3 (1), Cambridge University Press, Cambridge 1995, 105–144.
Truhelka, Ć. 1907, Prehistorijski nalazi u Bosni i Hercegovini (Nalazi brončane dobi iz Tešnja i okolice), Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XIX (s. s.), Sarajevo 1907, 62–75.
Vasić, R. 1999, Die Fibeln im Zentralbalkan (Vojvodina, Serbien, Kosovo und Mazedonien), Prähistorische Bronzefunde XIV/12, Stuttgart 1999.
Vasić, R. 2010, Die Halsringe im Zentralbalkan (Vojvodina, Serbien, Kosovo und Mazedonien), Prähistorische Bronzefunde XI/7, Stuttgart 2010.
Vasić, R. 2015, Die Lanzen- und Pfeilspitzen im Zentralbalkan (Vojvodina, Serbien, Kosovo, Mazedonien), Prähistorische Bronzefunde XII/3, Stuttgart 2015.
Vinski, Z. 1958, O prapovijesnim zlatnim nalazima iz Jugoslavije, Arheološki radovi i rasprave 1, Zagreb 1958, 207–236.
Vinski, Z. / Vinski-Gasparini, K. 1962, O utjecajima istočno-alpske halštatske kulture i balkanske ilirske kulture na slavonsko-srijemsko Podunavlje, Arheološki radovi i rasprave 2, 263–293.
Vinski-Gasparini, K. 1973, Kultura polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj, Monografije 1, Filozofski fakultet u Zadru, Zadar 1973.
Vinski-Gasparini, A. 1983a, Kultura polja sa žarama sa svojim grupama, u: Benac, A. (ur.), Praistorija jugoslavenskih zemalja IV – željezno doba, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1983, 547–646.
Vinski-Gasparini, K. 1983b, Ostave s područja kulture polja sa žarama, u: Benac, A. (ur.), Praistorija jugoslavenskih zemalja IV – željezno doba, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1983, 647–667.
Žeravica, Z. 1993, Axte und Beile aus Dalmatien und anderen Teilen Kroatiens, Montenegro und Bosnien und Herzegowina, Prähistorische Bronzefunde IX/18, Stuttgart 1993.
Wanzek, B. 1992, Der älturnenfelderzeitliche Hortfund von Lengyeltóti (“Lengyeltóti II”) Komitat Somogy, Ungarn. Eine Vorlage, Acta Praehistorica et Archaeologica 24, Berlin 1992, 249–288.
Weber, C. 1996, Die Rasiermesser in Südosteuropa, Prähistorische Bronzefunde VIII/5, Stuttgart 1996.
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
##submission.license##
##submission.copyrightStatement##
##submission.license.cc.by-nc4.footer##
