Ispitivanje disciplinarnih granica: Balkanološke studije u globalizirajućem svijetu

Sažetak

Od 1989. godine, nekad hermetički odvojeni svjetovi, rasli su zajedno. Globalizacija je postala pojam kojim se objašnjava ovaj fenomen – pojam koji, međutim, nije precizno definiran, uključujući i međunarodne sile – tehnološke, ekonomske i kulturne – koje dovode do sve većeg i većeg razvoja svijeta koji nas okružuje. Države su načete u smislu političke, gospodarske i kulturne suverenosti. Globalizacija se – na prvi pogled – uglavnom doživljava kao brisanje granica, kao deteritorijalizacija, koja ojačava homogenizaciju lokaliteta, kultura i društvenih i ekonomskih praksi. Istoričare često nasmije iznenadno intenziviranje rasprave o globalizaciji, jer je za njih taj proces star već pola tisućljeća. U tom pogledu razdoblje komunizma predstavlja samo mali predah u dugom, trajnom procesu. Ova tvrdnja je dobra, ali previđa činjenicu da se njegov intenzitet značajno izmijenio. Globalizaciju od tada stvaraju društvene nauke, pošto su, paralelno s tim, društvene nauke potaknute globalizacijom. Ovaj
složeni proces posebno se tiče područja istraživanja. Ni balkanološke studije nisu izuzetak. U svojoj prezentaciji ću analizirati mjesto balkanoloških studija u globalizirajućem svijetu. Zaključit ću da još uvijek nismo u krizi, ali njeni osnovni koncepti
će stvoriti krizu ukoliko se nastavimo ne osvrtati na tradiciju. Svijet oko nas se ubrzano mijenja. Koncept istorijski definiranih regija postaje ozbiljno upitan, pa čak i kao heurističko sredstvo. Postoji hitna potreba za ponovnim promišljanjem o  balkanološkim studijama.