O ranosrednjovjekovnim proizvodima zoomorfne umjetnosti u zaleđu istočnojadranske obale
DOI:
https://doi.org/10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.53-191Schlagwörter:
Eastern Adriatic coast, Bosnia and Herzegovina, early Middle Ages, Germanic zoomorphic art, Tetgis style, Tassilo chalice style, Carolingian EmpireAbstract
U posljednjih dvadesetak godina više sam puta pokušao raspravljati o problematici datiranja i porijekla nekoliko novopronađenih i tipološki vrlo ujednačenih ranosrednjovjekovnih mačeva K-tipa iz Dalmacije. Tada sam se također trudio dokazivati da su ti mačevi proizvodi iz posljednjih desetljeća 8. ili početka 9. stoljeća, a prema njihovim izravnim tipološkim usporedbama s vrlo sličnim mačevima iz nordijskih zemalja zaključio sam da su radionice koje su ih proizvele djelovale na sjeveru Europe. Na uvjerljiv način to pokazuje mač iz Zadvarja kojemu je na nakrsnici drške ispisano ime majstora koji ga je radio i koje završava na ....ERTUS, što je čest germanski imenski dočetak. Neobična je pojava križa na tome maču, kao i na primjerku iz Koljana te na još nekim istovremenim proizvodima jer u to vrijeme on nije bio svojstven sjevernoeuropskim prostorima u koje je kršćanstvo dugo i sporo prodiralo. Taj detalj ne mora imati presudnu ulogu kada razmišljamo o kronološkoj i radioničkoj pripadnosti tih mačeva jer je dobro poznato da su različite radionice u drugim središtima Europe toga doba proizvodile predmete koji nisu nosili značajke svojstvene kulturi područja na kojemu su djelovale, nego su bili izrađeni po ukusu naručitelja koji su često bili u vrlo udaljenim krajevima. Tako su primjerice u samostanskim radionicama u Rimu izrađivane tzv. “slavenske fibule”, a artefakti ranokarolinških osobina, pronađeni u S. Vincenzu u Volturnu u Italiji, karakteristični su za prostore zapadne Europe. Ove spoznaje mogu biti važne za buduća istraživanja ranosrednjovjekovnih mačeva u Hrvatskoj jer se do sada uobičajeno tumačilo da je takvo oružje proizvedeno i potom importirano iz Porajnja, koje je bilo gospodarsko i političko središte Franačkoga Carstva. Danas takvo decidirano mišljenje, koje je bez rasprave prihvaćala i većina hrvatskih istraživača koji su se bavili tim problemom, ipak, čini se, ne može biti prihvatljivo i primjenjivo za sve nalaze mačeva K-tipa iz naših krajeva, a na takav zaključak ne upućuje niti prostorna disperzija njihovih nalaza u Europi.
Downloads
Literaturhinweise
Ančić, M. 2000, U osvit novog doba. Karolinško Carstvo i njegov jugoistočni obod, u: Milošević, A. (ur.), Hrvati i Karolinzi. Vol. 1. Rasprave i vrela, Split 2000, 71–103.
Ančić, M. 2016, Franački i langobardski utjecaji pri stvaranju i oblikovanju Hrvatske Kneževine, Starohrvatska prosvjeta, ser. 3, sv. 43/2016, 213–234.
Ančić, M. 2018, Migration or Transformation: The Roots of the Early Medieval Croatian Polity, u: Džino, D. / Milošević, A. / Vedriš T. (ur.), Migration, Integration and Connectivity on the Southeastern Frontier of the Carolingian Empire, Leiden / Boston 2018, 43–62.
Arena, M. S. / Delogu, P. / Paroli, L. / Ricci, M. / Saguì, L. / Vendittelli L. (ur.) 2001, Roma. Dall‘antichità al medioevo, Archeologia e storia, Nel Museo Nazionale Romano Crypta Balbi, Roma 2001.
Barada, M. 1940, Nadvratnik VII. stoljeća iz Kaštel Sućurca, Serta Hoffilleriana = Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva 18–21, Zagreb 1940, 401–418.
Basler, Đ. 1972, Arhitektura kasnoantičkog doba u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1972.
Berend, N. (ur.) 2007, Christianization and the Rise of Christian Monarchy. Scandinavia, Central Europe and Rus’ c. 900–1200, Cambridge 2007.
Bertelli, C. / Brogiolo, G. P. / Jurković, M. / Matejčić, I. / Milošević, A. / Stella, Ch. (ur.) 2001, Bizantini, Croati, Carolingi. Alba e tramonto di regni e imperi, Milano 2001.
Bilogrivić, G. 2009, Karolinški mačevi tipa K, Opuscula archaeologica 33, Zagreb 2009, 125–182.
Bojanovski, I. 1979, Kasnoantički kaštel u Gornjim Vrbljanima na Sani, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, n. s., 34, Sarajevo 1979, 105–126.
Carver, M. (ur.) 2005, The Cross Goes North. Processes of Conversion in Northern Europe AD 300–1300, Woodbridge 2005.
Curta, F. 2005, Female Dress and ‘Slavic’ Bow Fibula in Greece, Hesperia 74, Athens 2005, 101–146.
Düwel, K. / Nedoma, R. / Oehrl, S. 2020, Die südgermanischen Runeninschriften, Berlin / Boston, 2020.
Džino, D. 2023, Early Medieval Hum and Bosnia, ca. 450–1200, London / New York 2023.
Fischer, S. 2005, Roman Imperialism and Runic Literacy. The Westernization of Northern Europe (150–800 AD), Uppsala 2005.
Galvin, F. 2014, Insular ornamental metalwork AD 300 – 500: ‘Military Style’ inspired art in Ireland and Britain, Doktorska radnja, Galwey 2014.
Geibig, A. 1991, Beiträge zur morphologischen Entwicklung es Schwertes im Mittelalter. Eine Analyse des Fundmaterials vom ausgehenden 8. bis zum 12. Jahrhundert aus Sammlungen der Bundesrepublik Deutschland, Neumünster 1991.
Haseloff, G. 1951, Der Tassilokelch, München 1951.
Hedeager, L. 2011, Iron Age myth and materiality: An Archaeology of Scandinavia, Routledge, New York 2011.
Hunter, F. 2007, Artefacts, regions and identities in the northern British Iron Age, u: Haselgrove, C. / Moore, T. (ur.), The Later Iron Age in Britain and beyond, Oxford 2007, 286–296.
Jenkins, R. 2004, Social Identity, London 2004.
Košta, J. 2005, Kollektion frühmittelalterlicher Schwerter aus dem großmährischen Zentrum in Mikulčice, u: Kourřil, P. (ur.), Die frühmittelalterliche Elite bei den Völkern des Östlichen Mitteleuropas, Brno 2005, 157–192.
Križman, M. 1997, Antička svjedočanstva o Istri, Pula 1997.
Looijenga, T. 1999, Who wrote the Breza futhark, and why, u: Grippe, Kamm und Eulenspiegel, Festschrift fur Elmar Seebold zum 65. Geburstang, Berlin / New York 1999, 263–276.
Looijenga, T. 2003, Texts and Contexts of the Oldest Runic Inscriptions, Leiden, Boston 2003.
Madiraca, V. / Miletić, M. / Bekić, L. / Koprivnjak, V. / Zubim Feri, T. 2017, Ranosrednjovjekovni nalazi s lokaliteta Brekinjova Kosa (Rezultati istraživanja 2011. i 2015. godine) / Early Medieval Finds from the Brekonjova Kosa Archaeological Site (Results of Excavations in 2011 and 2015), Archaeologia Adriatica 11/1, Zadar 2017, 145–215.
Marušić, B. 1962, Nalazi iz vremena seobe naroda u Istri, Jadranski zbornik 5, Rijeka 1962, 159–175.
Marušić, B. 1995, Istra i sjevernojadranski prostor u ranom srednjem vijeku (materijalna kultura od 7. do 11. stoljeća), Pula 1995.
Milošević, A. (ur.) 2000, Hrvati i Karolinzi. Vol. 1. Rasprave i vrela. Vol. 2. Katalog, Split 2000.
Milošević, A. 2003, Scultura ornamentale del VII e VIII secolo nei Balcani occidentali, Hortus artium medievalium 9, Zagreb / Motovun 2003, 357–382.
Milošević, A. 2004, Könnte die Kirche in Bilimišće bei Zenica der Versammlungsort der “Bosnischen Christen” des Jahres 1203 gewesen sein?, Starohrvatska prosvjeta, 3. ser., sv. 30/2003, Split 2004, 59–77.
Milošević, A. 2005, Oggeti preziosi segni carolingi distintivi della Croazia. I tesori della Croazia altomedievale u: Brogiolo, G. P. / Delogu, P. (ur.), L’Adriatico dalla tarda antichità all’età Carolingia, Firenze 2005, 245–270.
Milošević, A. 2006, Ranokarolinška brončana ostruga iz korita rijeke Cetine u Sinjskom polju, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku 99, Split 2006, 285–293.
Milošević, A. 2011, Predromanički zvonici u Dalmaciji i ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj / Campanili preromanici della Dalmazia e della Croazia altomedievale, Dubrovnik / Split 2011.
Milošević, A. 2012, Tragovi starih vjerovanja u kršćanstvu ranoga srednjeg vijeka / Traces of paganism in the early medieval Christianity, Dubrovnik / Split 2012.
Milošević, A. 2012a, Ranosrednjovjekovni reljef iz maloga Čajna kod Visokog s dodanim natpisom velikog kaznaca Nespina, Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH 41, Sarajevo 2012, 187–200.
Milošević, A. 2016, Doseljenje Hrvata u Dalmaciji krajem 8. stoljeća: mač K-tipa iz Koljana kao mogući dokaz, Starohrvatska prosvjeta, ser. 3, sv. 43, Split 2016, 235–258.
Milošević, A. 2016a, The K-type Sword from Koljane in Dalmatia as Possible Evidence for the Arrival of Croats at the End of the 8th Century, u: Davison, D. / Gaffney, V. / Miracle, P. / Sofaer, J. (ur.), Croatia at the Crossroads. Proceedings of conference held at Europe House, Smith Square, London, 24–25 June 2013 to mark the accession of Croatia to the European Union, Archaeopress, Oxford 2016, 207–222.
Milošević, A. 2018, The Products of the ‘Tetgis Style’ from the Eastern Adriatic Hinterland, u: Džino, D. / Milošević, A. / Vedriš, T. (ur.), Migration, Integration and Connectivity on the Southeastern Frontier of the Carolingian Empire, Leiden, Boston 2018, 63–85.
Milošević, A. 2021, Early Medieval Belt Strap-end from Dubrovnik between the West and the East, u: Bradanović, M. / Jurković, M. (ur.), Mens acris in corpore commodo – Zbornik povodom sedamdesetog rođendana Ivana Matejčića / Festschrift in Honour of the 70th Birthday of Ivan Matejčić, Zagreb / Motovun 2021, 175–188.
Milošević Zakić, B. 2017, Redni broj: 247, Lokalitet Sipar – Umag, Hrvatski arheološki godišnjak 3/2016, Zagreb 2017, 448–450.
Milošević Zakić, B. / Mijanović, A. 2017, Redni broj: 251, Lokalitet Umag – Ulica Dantea Alighierija, Hrvatski arheološki godišnjak 3/2016, Zagreb 2017, 455–457.
Milošević, B. 2019, Sipar, arheološka istraživanja i zaštita lokaliteta od 2013. do 2015. godine, Starohrvatska prosvjeta, ser. 3, sv. 46, Split 2019, 205–221.
Mitchel, J. 1994, Fashion in Metal: A Set of Sword-belt Mounts and Bridle Furniture from San Vincenzo al Volturno, u: Buckton, D. / Heslop, T. A. (ur.), Studies in medieval Art and Architecture presented to Peter Lasko, London 1994, 129–131.
Monticolo, G. (ur.) 1890, Chroniche veneziane antichissime. Ser. Fonti per la storia d‘Italia pubblicate dall‘Instituto storico italiano (scritori – secoli X–XI), Roma 1890.
Nielsen, h. K. 1997, Archaeology and history: Complementary Sources, Archaeological Review from Cambridge 14/1, Cambridge 1997.
Orel, V. 2003, A Handbook of Germanic Etymology, Leiden, Boston 2003.
Robak, Z. 2015, Items decorated with the Tassilo Chalice Style in the western Slavic territories, Slovenská archeológia 63 (2), Nitra 2015, 309–340.
Robak, Z. 2018, Chronology and periodisation of imports of Carolingian military equipment in the Carpathian Basin between the eighth and the tenth centuries, Antaeus 35–36, Budapest 2018, 327–344.
Schulze Dörrlamm, M. 1998, Das karolingische Kreuz von Baume-les-Messieurs, Dép. Jura, mit Tierornamentik im frühen Tassilokelchstil, Archäologisches Korrespodenzblatt 28, Mainz 1998, 131–150.
Schulze Dörrlamm, M. 2009, Byzantinische Gürtelschnallen und Gürtelbeschläge im Römisch-Germanischen Zentralmuseum. Teil II. Die Schnallen mit Scharniereschläg und die Schnallen mit angegossenem Riemendurchzug des 7. bis 10. Jahrhunderts, Mainz 2009.
Sergejevski, D. 1943, Nekoliko neizdatih antičkih reljefa, Glasnik Zemaljskog muzeja 55, Sarajevo 1943, 1–20.
Stiegemann, Ch. / Wemhoff, M. (ur.), 1999, 799-Kunst und Kultur der Karolingerzeit. Karl der Große und Papst Leo III. in Paderborn. Vol. I–III, Mainz 1999.
Suzuki, S. 2000, The Quoit Brooch Style and Anglo-Saxon settlement: A Casting and Recasting of Cultural Identity Symbols, Suffolk 2000.
Swift, E. 2004, Dress Accessories, Culture and Identity in the Late Roman Period’, Antiquité Tardive 12, Brepols, Turnhout 2004, 217–222.
Toma Arhiđakon, 2003, Povijest Salonitanskih i Splitskih prvosvećenika, Split 2003.
Vinski, Z. 1979, Novi ranokarolinški nalazi u Jugoslaviji, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 10–11, Zagreb 1979, 143–190.
Vinski, Z. 1981, O nalazima karolinških mačeva u Jugoslaviji, Starohrvatska prosvjeta, ser. 3, sv. 11, Split 1981, 9–54.
Vinski, Z. 1982, Šljem epohe seobe naroda nađen u Sinju, Starohrvatska prosvjeta, ser. 3, sv. 12, Split 1982, 7–34.
Vinski Gasparini, K. 1958, Ranosrednjovjekovna kadionica iz stare Vrlike, Starohrvatska prosvjeta, ser. 3., sv. 6, Split 1958, 93–103.
Wamers, E. 1993, Insular Art in Carolingian Europe: The Reception of Old Ideas in a new Empire, u: Spearman, R. M. / Higgitt, J. (ur.), The Age of Migrating Ideas. Early Medieval Art in Northern Britain and Ireland, Edinburgh 1993, 35–44.
Wamers, E. 1994, Die Frühmittelalterlichen Lesefunde aus der Löhrstrasse (Baustelle Hilton II) in Mainz, Mainz 1994.
Wamers, E. 1994a, Der Tassilokelchstil im Reich Karls des Großen. u: Fried, J. / Koch, R. / Saurma Jeltsch, L. / Thiel, A. (ur.), Karl der Große in Frankfurt am Main. Ein König bei der Arbeit, Sigmaringen 1994, 116–122.
Wamers, E. 1999, Insulare kunst im Reich Karl des Grossen, u: Stiegemann, Ch. / Wemhoff, M. (ur.), 799-Kunst und Kultur der Karolingerzeit. Karl der Große und Papst Leo III. in Paderborn, vol. 3, Mainz 1999, 452–464.
Wamers, E. 2005, Silber fur den Gottesdienst, u: Wamers, E. / Brandt, M. (ur.), Die Macht des Silbers. Karolingische Schatze im Norden Regensburg 2005, 84–91.
Wamers, E. 2013, Tassilo III. von Baiern oder Karl der Große? – Zur Ikonographie und Programmatik des sogenannten Tassilokelch-Stils, u: Sennhauser, H. R. (ur.), Wandel und Konstanz zwischen Bodensee und Lombardei zur Zeit Karls des Grossen, Zürich 2013, 427–450.
Wamers, E. (ur.) 2019, Der Tassilo-Liutpirc-Kelch aus dem Stift Kremsmünster. Geschichte – Archäologie – Kunst, Frankfurt 2019.
Wamers, E. / Brandt, M. (ur.) 2005, Die Macht des Silbers. Karolingische Schatze im Norden, Regensburg 2005.
Wells, P. S. 2001, Beyond Celts, Germans and Scythians: Archaeology and Identity in Iron Age Europe: Duckworth Debates in Archaeology, London 2001.
Werner, J. 1959, Frühkarolingische Silberohrringe von Rastede (Oldenburg). Beiträge zur Tierornamentik des Tassilokelches und verwandter Denkmäler, Germania 37, Mainz 1959, 179–192.
Werner, J. 1961, Ranokarolinška pojasna garnitura iz Mogorjela kod Čapljine (Hercegovina), Glasnik Zemaljskog muzeja, n. s., 15–16, Sarajevo 1961, 235–248.
Wiessner, P. 1991, Style and Changing Relations Between the Individual and Society, u: Hodder, I. (ur.), The Meaning of Things: Material Culture and Symbolic Expression, London 1991, 56–63.
Žvanut, K. 2002, The Tassilo Chaliche Style: Problems of interpretation and definition, Hortus artium medievalium 8, Zagreb / Motovun 2002, 273–288.
Downloads
Veröffentlicht
Ausgabe
Rubrik
Lizenz
Copyright (c) 2025 Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja
Dieses Werk steht unter der Lizenz Creative Commons Namensnennung - Nicht-kommerziell 4.0 International.
