Trgovina ili razmjena na Glasinačkom polju u prahistoriji
DOI:
https://doi.org/10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.53-188Schlagwörter:
Trade, exchange, Glasinac Plateau, Ciro Truhelka, tumuli, imports, Bronze and Iron AgesAbstract
Otkrićem tumula na Glasinačkom polju krajem XIX vijeka, počelo je naučno tumačenje sadržaja i porijekla pohranjenih predmeta uz pokojnika u kulturnohistorijskom ključu, a u XX vijeku tumačenje importovanih grčkih, etrurskih i baltičkih predmeta, koji su ukazali na to da kulturni kontakti predstavljaju važan faktor u razumijevanju socijalnih odnosa unutar jedne zajednice. Prvi arheolog u Bosni i Hercegovini, Ćiro Truhelka, imao je svoje viđenje kontinuirane trgovine u bronzanom i željeznom periodu u Evropi i na Glasincu kao jedinstvenog sistema u mreži razmjene dobara. Njegovi izvještaji su ostali u domenu kulturnohistorijskog kruga, ali je u tom periodu postavljen temelj bosanskohercegovačkoj arheologiji na koji se skoro cijeli jedan vijek oslanjao razvoj arheološke discipline, sve do prvih procesnih istraživača. Metodološki postupci arheologa nove ili procesne arheologije su se bazirali na egzaktnim i mjerljivim podacima, a postprocesna metodologija je donijela niz novih ideja udružujući znanje sa srodnim društvenim disciplinama.
Cilj ovog rada je predstaviti Truhelkino viđenje trgovine u kontinuitetu bronzanog i željeznog doba i prikazati kako je arheološka disciplina kroz vrijeme i sa promjenom metodološkog pristupa, od samog otkrića grobnih priloga pod tumulima na Glasinačkoj visoravni i nedovoljno istraženih zidina devastiranih drevnih gradina, tumačila način razmjene dobara u željeznom periodu između domaćih stanovnika i stanovnika udaljenih grčkih kolonija, te da se kontakti i razmjena nisu uvijek zasnivali na ekonomskom interesu.
Downloads
Literaturhinweise
Babić, S. 1990, Graeco-barbarian Contacts in the Early Iron Age Central Balkans, Balcanica XXI, 165–183.
Babić, S. 1995, Vrednost srebra u protoistorijskim zajednicama, u: Popović, I. / Cvjetićanin, T. / Borić- Brešković, B. (ur.), Radionice i kovnice srebra, Narodni muzej, Beograd 1995, 71–76.
Babić S. 2001, The Greek Lion, Vestigatio Vetustatis, Beograd 2001.
Babić, S. 2002, Princely Graves’ of the Central Balkans — a Critical History of Research, European Journal of Archaeology 5(1), 70–88.
Babić, S. 2004, Poglavarstvo i polis, Starije gvozdeno doba centralnog Balkana i grčki svet, SANU, Balkanološki institut, Beograd 2004.
Baray, L. 2008, Dimension socio-économique et symbolique des dépôts funéraires aristocratiques d’Europe occidentale (VIIIe-Ier s. avant J.-C.), Préhistoires Méditerranéennes 14, 183–208.
Bianco, S. 2005, L’ambra nelle vallate della Basilicata ionica, u: Magie d’ambra, amuleti i gioelli della Basilicata antica, Museo Archeologico Nazionale della Basilicata “Dinu Adamesteanu”, Potenza 2005, 85–109.
Bintliff, J. 1984, Introduction, u: European Social Evolution. Archaeological Perspectives, University of Bradford, Bradford 1984, 13–39.
Champion, T. C. 1989, Introduction, u: Centre and Periphery – Comparative studies in Archeology, Hyman, London 1989, 1–21.
Cohen, Y. A. 1983, A Theory and a Model of Social Change and Evolution, Journal of Anthropological Archaeology 2 (2), 164–207.
Čović, B. 1987, Glasinačka grupa. U: Benac, A. (ur.), Praistorija jugoslavenskih zemalja V – željezno doba, ANUBiH, Sarajevo 1987, 575–643.
Čović, B. / Benac, A. 1956, Glasinac I: bronzano doba, Zemaljski muzej u Sarajevu, Sarajevo 1956.
Čović, B. / Benac, A. 1957, Glasinac II: željezno doba, Zemaljski muzej u Sarajevu, Sarajevo 1957.
Čović, B. 1987, Glasinačka kultura, u: Benac, A. (ur.), Praistorija jugoslavenskih zemalja V: Željezno doba, ANUBiH, Sarajevo 1987, 575–642.
Dietler, M. 1989, Greeks, Etruscans, and Thirsty Barbarians: Early Iron Age Interaction in the Rhône Basin of France, u: Champion, T. C. (ur.), Centre and Periphery – Comparative studies in Archaeology, Unwin Hyman, London 1989, 127–141.
Fiala, F. 1892, Rezultati prehistoričkog ispitivanja na Glasincu u ljetu 1892, Glasnik Zemaljskog muzeja IV, Sarajevo 1892, 389–444.
Gosden, C. 1985, Gifts and Kid in Early Iron Age Europe, MAN 20 (3), 475–493.
Govedarica, B. 1990, Klisura / Kadića brdo, praistorijska gradina, Arheološki pregled 29 (1988), Ljubljana 1990, 92–95.
Govedarica, B. 2020, Glasinačka kultna kolica (okolnosti otkrića, naučnoistorijski značaj, kulturnoistorijski kontekst), Godišnjak CBI 49, Sarajevo 2020, 45–66.
Kaljanac, A. 2024, U stranoj zemlji: Ćiro Truhelka u Bosni i Hercegovini, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
Knez, T. 1978, Društvena diferencijacija u halštatskom periodu, Jugoslovenski istorijski časopis, 17/1978, 143–148.
Kuzmanović, Z. 2017, Diskontinuitet posmrtnih rituala u mlađoj praistoriji centralnog Balkana, Etnoantropološki problemi 12 (3), 725–748.
Palavestra, A. 1994, Prehistoric trade and the cultural model for princely tombs in the central Balkans, u: Kristiansen, K. / Jensen, J. (ur.), Europe in the First Millennium BC, J. R. Collis Publications, Sheffield 1994, 45–57.
Palavestra, A. 1993, Praistorijski ćilibar na centralnom i zapadnom Balkanu, Balkanološki institut Srpske akademije nauka i umetnosti, Beograd 1993.
Palavestra, A. 2011, Kulturni konteksti arheologije, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd 2011.
Palavestra, A. 2014, Arheološki izlet u pograničnu koloniju, Etnoantropološki problemi 9 (3), Beograd 2014, 669–695.
Palavestra, A. 2019, Učenje da se vidi glasinački ćilibar, Godišnjak CBI ANUBiH 48, Sarajevo 2019, 167–180.
Potrebica, H. 2013, Kneževi željeznoga doba, Filozofski fakultet / Centar za prapovijesna istraživanja / Meridijani, Zagreb / Samobor 2013.
Renfrew, C. 1985, Trade as action at a distance: questions of integration and communication, u: Sabloff, J. A. / Lamberg-Karlovsky, C. C., Ancient civilization and trade, University of New Mexico Press, New Mexico 1985, 3–59,
Renfrew, C. 1986, Introduction, u: Peer Polity Interaction and Socio-Political Change, Cambridge University Press, Cambridge 1986, 1–18.
Rowlands, M. 1987, Centre and Periphery. A Review of a Concept, u: Centre and Periphery in the Ancient World, Cambridge University Press, Cambridge 1987, 1–11.
Sciaccia, F. 2006/07, La circolazione dei doni nell’aristocrazia tirrenica: esempi dall’archeologia, Revista d‘Arquelogia de Ponent 16–17, 281–292.
Stipčević, A. 1991, Iliri, Školska knjiga, Zagreb 1991.
Stratimirović, Đ. 1891, Opis polja Glasinca, GZM III (4), 323–334.
Stratimirović, Đ. 1891a, Sa Glasinca, izvještaj o ljetošnjem otkopavanju, GZM III (4), 338–349.
Tagliente, M. 2005, Le donne e l’ambra in Basilicata tra il VII e il IV secolo a. C., u: Magie d’ambra, amuleti i gioelli della Basilicata antica, Museo Archeologico Nazionale della Basilicata “Dinu Adamesteanu”, Potenza 2005, 71–83.
Truhelka, Ć. 1889, Gromile na Glasincu. Izvješće o iskopinama zem. muzeja prigjenim pod jesen godine 1888, GZM I (1), 23–35.
Truhelka, Ć. 1942, Uspomene jednog pionira, Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, Zagreb 1942.
Vasić, R. 1977, The Chronology of the Early Iron Age in the Socialist Republic of Serbia, BAR Publishing 1977.
Vasić, R. 2003, Beleške o Glasincu. Hronološka i teritorijalna pitanja, Balcanica XXXII–XXXIII, Beograd 2003, 7–36.
Wells, S. P. 1980, Culture Contact and Culture Change – Early Iron Age Europe and the Mediterranean World, Cambridge University Press, Cambridge 1980.
Whitehouse, W. / Wilkins, J. B. 1989, Greeks and Natives in Southeast Italy: Approaches to the Archaeological Evidence, u: Centre and Periphery in the Ancient World, Cambridge University Press, Cambridge 1987, 102–126.
Downloads
Veröffentlicht
Ausgabe
Rubrik
Lizenz
Copyright (c) 2025 Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja
Dieses Werk steht unter der Lizenz Creative Commons Namensnennung - Nicht-kommerziell 4.0 International.
