Posebnosti autohtonih kultova u rimskoj Istri

Autor/innen

  • Vesna Girardi Jurkić

DOI:

https://doi.org/10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.39.5

Abstract

Duhovna i kulturna realnost antičke Istre u 3. stoljeću pr. Kr., tijekom prvih susreta i sukoba Histra i Rimljana na moru, počela se povijesno bilježiti i spominjati nakon 229. godine pr. Kr. Formiranjem kolonije Akvileje 182/181. godine pr. Kr., u početku kao obrambenog a kasnije glavnog administrativnog, trgovačkog i vojnog rimskog centra, započelo je postupno osvajanje
i romanizacija istarskog poluotoka. Definitivnim vojnim porazom Histra 177. godine pr. Kr., padom i zauzećem njihove prijestolnice Nezakcija, Rimljani su u Istri naišli na dobro artikuliranu i kompleksnu duhovnu i kulturnu stvarnost pokorenih
Histra, Već materijalni arheološki dokazani kontakti Histra s Etruščanima, Grcima i Venetima, te djelomično Keltima i Liburnima
na Istoku s kojima su Histri graničili, uz već spomenuta povijesna zbivanja, determinirala su njihov odnos prema božanskom i svetom. Latini, odnosno Rimljani stupili su na istarski teritorij i došli u kontakt s autohtonim vjerovanjima i njihovim prikazima, te dali zamah sinkretističkom procesu nadmoći i osmoze, koja se podvlačila pod zajedničkim nazivom „interpretatio romana“. 
Svako latinsko i rimsko božanstvo se poistovjećivalo s lokalnim kultom i moglo se miješati s drugim sličnim bogovima i  ožicama.

Downloads

Download-Daten sind nocht nicht verfügbar.

Literaturhinweise

Veröffentlicht

2024-01-30

Zitationsvorschlag

Posebnosti autohtonih kultova u rimskoj Istri. (2024). Godišnjak Centra Za balkanološka Ispitivanja, 39, 81-98. https://doi.org/10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.39.5